Alati za upravljanje projektima

Izvor: ELAWiKi
Skoči na: orijentacija, traži

by Darko Lukić & Boris Veličan

NOTE: Link za povratak na menu Alata za grupni rad:

http://elacd.carnet.hr/index.php/Course_Design_2008-2009


UVOD

Iako Alate za upravljanje projektima obično smatramo izumom (tehnologijom, alatom) novijeg datuma, korijeni im sežu do sinoptičkih tablica na glinenim pločicama koje su koristili drevni Asirci gotovo 4000 godina p.n.e. U obliku u kojem se mi danas služimo različitim (iako u osnovi vrlo sličnim) alatima za upravljenje projektima, pojavljuju se u začecima koncem 19. stoljeća i definitivno oblikuju tijekom prve polovice 20. stoljeća, da bi od tada do danas neprestano razvijali i (sub)specijalizirali ovisno o:

a) vrsti, b) ciljevima i c) sudionicima projekata


Od svojih najstarijih prauzora preko brojnih sličnih, vrlo jednostavnih modela, kakve nalazimo kod dravnih civilizacija, Egipćana, Feničana, Rimljana, Kineza I Maya, pa do suvremenih i razvijenih alata , uvijek je riječ o tehnologiji koja ima za cilj pojednostaviti, olakšati i sistematizirati upravljanje projektima u sferi upravljanja:

a) zadacima, b) resursima i c) vremenom


i ostvariti preglednost nad projektom u najmanje dvoje dimenzije. Horizontalna preglednost nad projektom podrazumijeva izvršenje zadataka, protok vremena ili utrošak resursa u sukcesivnom, linearnom slijedu, dok vertikalna preglednost omogućuje istovremeno i nelinearno praćenje složenih projekta po skupinama izvršitelja ili dijelovima tima.

U tom smislu ovi alati pružaju nezamjenjivu potporu i neprocjenjivu korist u svakoj projektnoj organizaciji i upravljanju projektima, a u području e-learninga imaju posebnu korisnost jer su sami suvremeni alati osmišljeni sukladno novijim saznanjima u neurološkim i kognitivnim područjima s ciljem facilitiranja (pojednostalvjivanja, olakšavanja) pamćenja i učenja, pa je razumljivo da su za svako, pa i e-učenje posve prilagođeni i višestruko učinkoviti. U našim materijalima ponuđena je tzv. Konceptualna Mapa sveučilišta u Melbourneu. Vidi:

http://kostzi.edublogs.org/files/2009/02/conceptmappingwbook.pdf

Taj je koncept utemeljen na edukacijskoj teroriji Mentalnih mapa. Mentalne mape su edukacijski alati koji optimalno objedinjuju i kombiniraju načine učenja i modele pamćenja (vizualno, tekstualno, konceptualno i asocijativno) i time olakšavaju i ubrzavaju procese učenja. Dopuštaju maksimalno individualiziranje tehnika učenja i pamćenja, pri čemu svatko pojedinačno prilagođava sebi način na koji zapisuje slike i pojmove u svoje mantalne mape. Uobičajeno korištenje boja u mentalnim mapama i dijagramima slijedi model semafora (crveno-stop /razmisliti, obvezatno, kritično, hitno, nužno/, žuto – pozor /pripremiti, analizirati, ako ostane vremena, moguće/ i zeleno-slobodno /obavljeno, pripremljeno, neobavezno/) ali ostavljene su i mogućnosti posve individualnog prilagođavanja boja i oznaka osobnim kognitivnim kapacitetima.

Kolaborativni softweri U odabiru kolaborativnih softwera širok izbor mogućnosti pruža Vodič kroz alate kolaborativna radna okruženja. Vidi:

http://thinkofit.com/webconf/workspaces.htm

U ponudi mogućnosti ovdje smo se za potrebe edukacije i izrade zadatka fokusirali na Wiki alate.

Osobine i prednosti Wiki alata: Za razliku od uobičajenih mrežnih stranica koje su u pravilu pokazatelji već završenih procesa i prikazi gotovih rezultata obavljenoga projekta, i u tom smislu posve definirane i ograničene u pogledu odabranih alata, tehnologija i načina upralvjanja projektima, Wikiji su posve otvoreni alati, koji omogućuju sudionicima projekta slobodu i individualnost u odabiru struktura i zahtjeva. Mogućnost da osobe koje koriste alate u isto vrijeme te alate i kreiraju (dizajniraju) vrlo je važna motivacija za kreaitvno učenje, i olakšavajući faktor pristupa učenju. Nadalje, wikiji omogućuju neograničeno uključivanje informacija i vrlo jednostavne poveznice s mnoštvom izvora informacija i baza podataka, omogućuju sinkrono i asinkrono učenje i poučavanje, raznovrsnu interakciju, kreativnost, jesnostavnost pritupa i korištenja, procjene rezultata i evaluacije, kontinuirano razvijanje projekta i brze prilagodbe promjenama plana. Kategoriziranje informacija i uvid u najnovije promjene. Vidi:

http://edweb.sdsu.edu/eet/articles/wikisforpm/index.htm

Kako se ove prednosti reflektiraju na naš zadatak? Nakon analize potreba i polaznika za naš e-learning kolegij na ADU, zaključili smo da upravo navedene osobine Wiki alata najbolje zadovoljavaju naše potrebe za a) kreativnim učenjem i poučavanjem b) fleksibilnošću u vremenu i prostoru Nastase c) interaktivnosti d) raznovrsnosti izvora informacija i resursa e) raznovsnosti korištenih tehnologija f) potrebama za procjene rezultata i evaluacije

Primjeri elemenata alata za upravljanje projektima: Za ilustriranje nekih jednostavnih alata za upravljenje projektima odabrali smo Gantt dijagrame ili Ganttograme i klasično mrežno planiranje (PERT). Kako bismo pokazali prektično njihovu primjenjivost, u njima ćemo pokazati naš plan upravljanja projektom izrade završnog zadatka na ELA. Gantt dijagrami ili ganttogrami su najjednostavniji alati skojima se svatko od nas susretao u prvom razredu osnovne škole kad je dobio svoj prvi tjedni raspored sati – izrađen u obliku vrlo jednostavnog ganttograma. Omogućju linearni pregled po aktivnostima ili po izvršiteljima.

PERT Osim modela Gantt dijagrama, u planiranju i upravljanju projektima od pedesetih godina dvadesrtoga stoljeća koriste se i takozvani PERT Dijagrami (Project Evaluation and Review Technique) koji omogućuju planiranje, ali i nelinaearno praćenje projekta kroz izvršenje u odnosu na planiranje po fazama. Međusobne poveznice između različitih elemenata omogućuju širi i potpuniji pregled nad projektom. Razvidno je da se na osnovu PERT dijagrama mogu pratiti međusobni odnosi između različitih stavki planiranja i različitih faza i elemenata projekta, njihove veze i međuovisnosti. Zbog toga se složeniji modeli MREŽNOG PLANIRANJA u pravilu razvijaju iz temeljnog modela PERT dijagrama. Konkretan primjer mogućeg PERT dijagrama kao polazišta za izradu MREŽNOG PLANA drugog semestra edukacije na ELA i izrade našeg kolegija na ADU u e-learningu može izgledati ovako:

http://elacd.carnet.hr/index.php/Slika:Primjeri_Gannt_i_PERT.doc#filelinks

Mogućnosti, resursi i izvori Potrebni resursi za izradu navedenih moela i alata za upravljanje projektima mogu se kretati od najjednostavnijih tabela u Microsoft Office-u, preko ponuđenog Microsoft project alata, pa sve do specijaliziranih alata isključivo napravljenih za upravljanje projektima. Neki od najpoznatijih i najčešće korišenih navedeni su i u našim materijalima, na primjer Project Management Body of Knowledge (PMBOK® Guide), te ideje poput Personal Software Process (PSP) i Team Software Process (TSP) te PRINCE2. Također su navedeni i korisni linkovi na izvore opširnijih i detaljnijih informacija: • Upravljanje projektima i instrukcijski dizajn. Pomalo zastario, ali još uvijek koristan. Pođite na stranicu pod nazivom ID Project Management, gdje ćete pronaći mnogo korisnih poveznica. • Web Maxa Widemana. Pregled upravljanja projektima, savjeti, naputci, trikovi zanata, rječnik izraza koji se koriste u metodologiji upravljanja projektima i više. • Reforming Project Management. Koristan blog s naputcima od kojih neki nisu previše relevantni u obrazovanju, ali ih vrijedi pogledati. Za izradu vlastitog kolegija na ADU izradili smo primjere korištenja alata za projektno planiranje u modelima Mindjet – MindManager i Microsoft Project.

                                                                                                 Darko Lukić & Boris Veličan
Osobni alati