Razgovor:Vlada1

Izvor: ELAWiKi
Skoči na: orijentacija, traži

POŠTOVANI KOLEGE, MALO SAM UREDIO STRANICU NAŠIH RAZGOVORA U ŽELJI DA JE UČINIM PREGLEDNIJOM.

AKO SE I DOGODILO DA SAM NEŠTO IZMIJENIO VJERUJTE MI ONDA JE TO POTPUNO NENAMJERNO, JEDINA ŽELJA BILO MI JE UČINITI OVU NAŠU RASPRAVU PREGLEDNIJOM DA SE LAKŠE SNAĐEMO

Sikhy (Noć s petka na subotu, 6./7. ožujka)


Sadržaj

Popis članova vladine komisije za e-learning:


Jedan mali prijedlog tehničke prirode: Molio bih sve kolege iz vlade da dodaju na popis svoje suradničko ime koje koriste na wiki-u, kako bismo lakše ostali u kontaktu i kako bismo mogli pratiti njihove radove tijekom semestra, mislim da bi bilo korisno i zanimljivo - ako se slažete (evo stavit ću svoj "nick" odmah na popis):

1. Sikhy (Silvije Premuš)

2. Julija (Julija Vejić)

3. Vlatka ()

4. Vesna (Vesna Lončar-Cindrić)

5. Tomislav Pavlović

6. Dragica

7. Nevenka

8. Iva

UVODNE RASPRAVE

Pozdrav članovima vlade :)

Smatram da je ovo što je kolegica Iva napisala odlično, ali trebamo li to konkretizirati po sektorima: osnovno i srednje školstvo, visokoškolske ustanove i obrazovanje odraslih? Što ostali misle?

Vlatka



Pozdrav draga Vlado!!!

Volio bih da nam tutorice daju povratnu poruku i da nas malo usmjere da znamo jesmo li dobro shvatili zadatak ili ne... Vidim da i kolegica Vlatka ima pitanja, imam i ja, a koliko vidim na diskusiji ima nas još. Pretpostavljam da će ovo biti naš zajednički dokument a rasprava i usklađivanja oko teza koje ćemo zastupati će se odvijati bilo ovdje u tabu "razgovor" ili u diskusijama na webCT-u?

Ili se možda očekuje da svatko od nas objavi svoju radnu wiki stranicu na ovu temu pa da se međusobno "polinkamo"? Što se točno očekuje od nas? Ukoliko ste objavili svoje stranice na tu temu bilo bi dobro da svi ostavimo poveznice na ovoj - centralnoj stranici.

Sikhy



Pozdrav Vlatki i Silviju,

Smatram da je ovo centralno mjesto na kojem trebamo raditi kao grupa. Možda samo trebamo dogovoriti: dali direktno stavljati svoja mišljenja u članak ili ovdje u razgovoru najprije uskladiti mišljenja? Obzirom da smo vlada, mišljenja sam da bi trebali kao jedan od ciljeva postaviti i nešto poput "investiraj dugoročno" gdje bi prikazali da se kroz e-learning bez obzira na trenutno veća novčana izdvajanja, dugoročno gledano očekuje smanjenje troškova u edukaciji i obrazovanju nastavnika kako na formalnoj tako i neformalnoj razini. Slažete se?

Vesna Lončar-Cindrić



Pozdrav svima,

Mišljenja sam da bismo u ovom razgovoru mogli raspraviti i konkretizirati dio koji želimo postaviti a onda na glavnu stranicu vlade to staviti, odnosno slažem se s Vesnom.

Tomislav Pavlović



Pozdrav Vesna, slažem se da trebamo navesti to o dugoročnom investiranju. Mislim da bismo mogli započeti od onoga što je već učinjeno na području e-learninga i dalje navesti što još planiramo učiniti.

Vlatka



Pozdrav Vlatki i ostalima,

u toku sutrašnjeg dana postavit ću svoje mišeljenje o "dugoročnom investiranju", ovdje u razgovor, tako da ga možemo doraditi.

Vesna



Pozdrav svim vrijednim članovima Vlade!

Slažem se s Vesnom da je ovo centralno mjesto na kojem trebamo raditi kao grupa. Kad se već Iva se zaista potrudila i napisala jako dobar dokument mislim da je bolje da se baziramo na tom dokumentu i dorađujemo ga umjesto da svatko radi svoj. Ja sam za to da kroz razgovor u wikiju uskladimo mišljenja. Kad to učinimo, lako ćemo izmjene unijeti u članak. Tutorice su napisale da dokument ne bi trebao imati više od 500 riječi, a već sada imamo previše. Morat ćemo to malo optimizirati.

Ono što nisam najbolje shvatila jesmo li „idealna“ Vlada koja ima dovoljno novaca ili smo „realna“ Vlada koja mora štedjeti. U svakom slučaju bih napomenula zapošljavanje kadra odnosno podrške bez koje je uvođenje e-learninga mukotrpan i teško izvediv posao.

Pozdrav, Dragica



Ni meni nije jasno imamo li novaca koliko hoćemo. Jesu li uopće bitni novci za razradu neke strategije? Mislim, ako će sve ostati na strategiji... Kao na žalost većina stvari kod nas :(

Trenutna situacija u Hrvatskoj što se tiče računalne opremeljenosti škola, učilišta i fakulteta je poprilično zadovoljavajuća. Smatram da su i kadrovi zadovoljavajući, samo bi trebalo ljude pravilno motivirati u vidu povećanja plaća, nagradnih bonusa... Ono što bih ja kao član Vlade pokušala napraviti je priznavanje neformalnog znanja. Obavljajući niz godina neki posao, ljudi postanu stručni, a ne može ih se adekvatno platiti jer nemaju stručnu spremu ili zvanje koje traži to radno mjesto. Zašto se takvim ljudima ne bi priznalo njihovo znanje?

Isto tako, trebalo bi razraditi način priznavanja položenih online tečajeva. Ako bi se položeni tečajevi upisivali u radne knjižice, ljudi bi se češće odlučivali na takav način učenja, pogotovo oni starije dobi. Završeni online tečajevi trenutno ne donose ništa osim znanja polazniku. Misle li i ostali članovi Vlade tako?

Vlatka



Pozdrav svima!

Smatram kao i Vlatka da je trenutna opremljenost škola zadovoljavajuća i da je jedno od ključnih pitanja motivacija odnosno nagrada za dodatan rad i trud.Također i ja moram priznati da bi priznavanje online tečajeva puno doprinjelo razvoju e-learninga, tj. odlučivanje na takav način učenja.

Međutim, moram priznati da mi dio o priznavanju neformalnog znanja nije baš jasan. Znam da se za dugogodišnji rad dobiva određen iznos ovisan o stažu, a za stručnost smatram da je takva osoba i ambiciozna pa će već naći načina da napreduje bilo u neko više zvanje( mentor, savjetnik itd.) ili steći potrebnu stručnu spremu. Što misle ostali?

Nevenka



Na početku želim Vam ugodan početak tjedna.

Zahvaljujem kolegicama na odličnoj nadogradnji napisanog. Slijede nam teme koje bi bilo dobro uvrstiti u strategiju:

Investiraj dugoročno Pitanja koja nam se nameću: Kolika su nam sredstva na raspolaganju? Bilo bi idealno pošto smo fiktivna vlada da nemamo ograničenja. :)

Zapošljavanje stručnog kadra (u honorarnom i stalnom radnom odnosu) Imamo li dovoljno na tržištu rada stručnog kadra? Jesu li pojednici spremni uložiti svoje vrijeme, ukoliko im financiramo edukaciju? Radi li se dovoljno na osviještenosti o važnosti primjene e-learninga u nastavi? Možemo li definirati kazne, čak i u obliku otkaza za one koji se ne žele educirati o e-learningu? Možemo li učiniti da najbolje pojedince nagradimo, kao i da neaktivne kaznimo? Vjerujem da bi financijski oblik nagrade i kazne najbolje urodio rezultatima. :)

Priznavanje položenog on-line tečaja u radnu knjižicu Je li tečaj upisan u radnu knjižicu mjerilo nečije stručnosti? Možemo li se tim podatkom rukovoditi?

Otvaram poglavlje koje mi je stalno u podsvjeti:

NAGRADE I KAZNE Koje mjere, uz financijske, poduzeti, da se potakne kvalitetniji pristup zadacima?

Iva



Pozdrav svima,

Tutorice su zadale:Vaš je zadatak na kraju diskusije objaviti koji su, prema zajedničkom mišljenju, ključni nacionalni prioriteti i strategije e-learninga za: - osnovno i srednje školstvo - visoko školstvo - obrazovanje odraslih i cjeloživotno obrazovanje. Smatram da je kolegica Iva odlično ovo odradila, ali s obzirom na zadano možda bi pak trebali konkretizirati na osnovno i srednje- visoko -obrazovanje odraslih i cjeloživotno obrazovanje.

Što misle ostali?

Lp, Nevenka



Slažem se da treba konkretizirati. :)

čekam prijedloge. :)

Iva




Što kažete da krenemo od toga što je do danas učinjeno?

Dakle, što je do sada učinjeno?

  • škole i fakulteti su zadovoljavajuće opremljeni računalima i ostalom potrebnom opremom
  • omogućene su brze veze za spajanje na internet u većini dijelova Hrvatske
  • dio nastavnog osoblja je educiran za e-learning
  • veliki dio nastavnog osoblja educiran je za korištenje računala ( ECDL )
  • omogućeno je nastavnicima pohađanje online tečajeva ( portal Nikola Tesla )

Postoji li još nešto što nisam navela? Slobodno me nadopunite.

Što bi trebalo napraviti? Po mom mišljenju, jednako važno je motivirati one koji izrađuju e-learning materijale kao i one koji ih koriste. Ključno pitanje je postavila Iva - koje mjere poduzeti da bi se kvalitetnije pristupilo zadacima?

Nagraditi novčano i one koji izrađuju materijale kao i one koji ih koriste sigurno bi doprinjelo većoj raširenosti e-learninga.

Veliki problem u toj cijeloj priči istaknut je u materijalima 1. cjeline koju smo trebali proučiti - obrazovanje odraslih. U osnovnim i srednjim školama te pogotovo na fakultetima, e-learning je sve više zastupljen. E-learningu i općenito obrazovanju odraslih pristupaju uglavnom fakultetski obrazovani ljudi. Dakle, oni koji već imaju neko znanje te žele još. Kako motivirati na cjeloživotno učenje ostale?

Smatram da se time vrijedi pozabaviti, što ostali misle?

Vlatka




Trebalo bi napraviti da osoblje koje je educirano za korištenje računala to i primjenjuje u praksi, a ne da to postoji samo na papiru. Financijske sankcije?

Predlažem tim koji bi se oformio na svakoj instituciji rukovođen načelima instrukcijskog dizajna.

Taj tim bi nadzirao adekvatnu primjenu e-learninga:

  • Instrukcijski dizajner (manager)
  • stručnjak za neko područje (npr.profesor predmetne nastave)
  • stručnjak za izradu obrazovnih medija (npr.course designer)
  • stručnjak za tehničku podršku (npr.administrator mreže i servera, možda možemo računati na support Carneta?)
  • predstavnici korisnika (u našem slučaju učenici, studenti, polaznici)
  • stručnjak za nadzor kakvoće (vanjski suradnik)
  • mentor i stručnjak za evaluaciju (npr.drugi profesor predmetne nastave)

LP, Iva



Pozdrav!

Problematika osnovnih škola Svi prijedlozi koje ste naveli svakako trebaju biti dio naše zajedničke strategije, jer su odlični. Kako se najviše oslanjam na iskustva osnovnih škola, možda bismo trebali zaviriti i u postojeće zakone, odnosno planove i strategije koje već postoje, kako bismo ih nadogradili.

Tako na primjer, Hrvatski nacionalni standard, već osigurava smjernice za "količinu" tehnologije, odnosno, koliko sredstva trebamo za opremanje svih škola.

Druga stvar, ne manje važna, nacrt zakona o vrednovanju i satnici on-line nastavnika, u kojem bi se regulirala prava i obveze te količina i opis poslova nastavnika koji se odluče jedan dio svoje satnice održavati putem e-learninga.

Potom, omogućavanje verificiranja e-learning diploma, te njihovo izjednačavanje (?) s redovitim načinom pohađanja na svim razinama. Kako bi se mreža i broj različitih online učilišta što više razvila, omogućiti poticaj ustanovama (pritom mislim i na srednje škole, ne samo na visokoškolske ustanove), da otvore mogućnost doškolovanja i prekvalifikacije za razna zanimanja. Poticaj može biti određeni bonus djelatnicima u dobivanju budućih licenci koje ćemo svi trebati, ali i polaznicima kroz stipendiranje određenog broja.

Može li se štogod od ovog iskoristiti?

Pozdrav, Tomislav.



Izjednačavanje e-learning diploma s “redovitim” diplomama bi bilo odlično.

Prošle godine sam završila ELA-u smjer CourseDesign i smatram da sam se dobrano pomučila za tu diplomu što i vi ostali znate iz vlastitog iskustva. Pisanje radova na zadanu temu nije jednostavan posao i svakako pokazuje stupanj usvojenosti nastavnih sadržaja danih u kolegijima ELA-e. Zašto se ne bi uveo ovakav način redovnog školovanja?

Npr. ja zaista želim upisati postdiplomski, ali kako živim u Našicama, najbliža mogućnost mi je Osijek. U Osijeku se ne nudi ništa što bih zaista htjela učiti. Dakle, Zagreb. Do Zagreba imam 220 km. Sve skupa mi poskupljuje postdiplomski poprilično, čak za visinu školarine bi me izašlo skuplje nego nekoga tko stanuje u Zagrebu. O slobodnim danima koje bih morala tražiti da i ne govorim. Postdiplomski u online obliku bio bi idealan za ljude koji ne stanuju blizu nekog učilišta.

Hajde da u našim strategijama svakako ovo navedemo.

Kolega Tomislave, svakako je iskoristivo ovo što ste napisali.

Vlatka




Izvrsna je ideja o redovnom školovanju putem on-line edukacije. Vlatka i ja smo prošle godine bile na Elinom course designu i zaista smatram da bi ubuduće trebalo verificirati takav oblik edukacije, čak i kroz ECTS bodove.

Iva



Pozdrav svima,

slažem se s Ivom o verificiranju ovakvog oblika edukacije kroz ECTS bodove.

U dijelu razmišljaj dugoročno u našem članku možda bi bilo dobro uvrstiti slijedeće kriterije na državnoj razini:

  • kreiranje vlastitog virtualnog prostora za sve školske/akademske institucije na kojima će biti postavljeni e-sadržaji, rezultati i postignuća
  • izrada elektroničkih portfolja za sve učenike i studente s ciljem praćenja postignuća tijekom cjeloživotnog učenja
  • uvjet za polaganje državnog ispita za sve nove nastavnike - korištenje e-učenja
  • pohađanje programe iz e-učenja u sklopu profesionalnog usavršavanja za sve nastavnike
  • u sustav napredovanja ugraditi kriterije vezane uz e-učenje
  • za svaki završeni program e-učenja dodjeliti određeni broj bodova koji u konačnom zbroju omogućuju stjecanje određenog formalnog obrazovanja - npr. magisteri i sl.

Što mislite o ovome?

Vesna



Pozdrav društvo,

još uvijek nema komentara na gore navedeni prijedlog. Nemoramo sve to i takvoj formi staviti u članak, ali smatram da bi napisani tekst trebao biti u natuknicama, a ne pisano punim rečenicama.

Jeste li pogledali stranicu od naših djelatnika_iz_obrazovanja? Tutorice sugeriraju da pogledamo stranice jedni drugih kako bi mogli "uskladiti" stavove. Upravo sam ju pogledala i vidim da ima nekih prijeloga koji bi bili logični da su postavljeni sa naše strane -Vlade.

Što mislite ???

Vesna



Isprika Vladi

Poštovane kolegice i kolege u Vladi!

Željela bih vam se ispričati jer se do sada nisam uključila u rad. Naime imala sam ozbiljne zdravstvene poteškoće zbog kojih sam bila na pretragama u bolnici i nikako se nisam mogla uljučiti u rad.Jučer i danas sam pokušala razumjeti kroz vaše postove što moramo činiti i moram priznati da se još nisam uspjela posložiti. Svakako ću nastojati uključiti se u rad što prije, nadam se da će i moj prilog grupi biti već sutra.

Nadam se da ćete prihvatiti moju ispriku.

Julija Vejić



Odgovor Vesni Lijep pozdrav svim članovima Vlade!

Kako sam ja bila u zaostatku s praćenjem aktivnosti, uredno sam pročitala sve što je napisano i u jednoj i drugoj grupi. Čini mi se da je otvoreno jako puno pitanja i da ima izvrsnih razmišljanja na obe strane.Vesna je u pravu kad traži veću aktivnost.

Kod nas u vladi, Iva je napravila zaista puno. Svaka čast. Ja bih se svakako složila s Nevenkom da bismo naše planove trebali konkretizirati i svakako raščlaniti podjelu na osnovno, srednje i visoko školstvo.

Čini mi se, da bi svakako trebalo staviti nagalasak na Strategiju uvođenja e-learninga u OŠ jer je to za sada loše zastupljeno osim primjera "otočkih škola" u RH . Vlatka je lijepo primjetila da su škole dobro opremljene i da infrastruktura postoji te da za uvođenje e-lerninga treba svakako raditi na promjenama standarda edukacije učitelja. Iva je napravila lijep primjer raspodjele uloga. Čini mi se da bismo se i mi već trebali podijeliti po ulogama i svatko razviti svoj dio zaduženja jer su tutorice postavile vremenska ograničenja. Kada je posao dobro podijeljen lakše ćemo napraviti finalni proizvod. Ovako mi se čini da smo se previše raširili u pojedinačnim razmišljanjima.

Još jedan pozdrav do sutra kada ću pokušati biti konkretnija kako bih se iskupila iz dosadašnje neaktivnosti. Nije lažno obećanje člana vlade.

Julija




Julija sretna sam što ste se priključili, dobro nam došli. :) Glede konkretiziranja ciljeva, iščitat ću naš razgovor i ovdje ga rasporedit po natuknicama, da imamo konkretno polazište, vi ga nadopunite. Isto tako rado bih da se podijelimo po ulogama instrukcijskog dizajna, jer je on kao takav zastupljen po svim institucijama gdje se ozbiljno pristupa e-learningu. Mislim da bi bilo odlično da naša diskusija ne završava samo ovdje, nego da sa svojim stavovima, umrežimo mišljenja djelatnika iz obrazovanja i nas. Zašto ne bismo sudjelovali u njihovim razgovorima i oni u našima.

Nadam se da ćemo svi uspjeti organizirati privatne obveze dok traju diskusije, da barem 30 minuta dnevno posvetimo našem e-learningu. :)

Iva

CILJEVI: ukratko konkretizirani

Razmišljaj dugoročno (Think big)

  • uspješna primjena tehnologije
  • primjena cjeloživotnog obrazovanja
  • kreiranje vlastitog virtualnog prostora za sve školske/akademske institucije na kojima će biti postavljeni e-sadržaji, rezultati i postignuća
  • izrada elektroničkih portfolja za sve učenike i studente s ciljem praćenja postignuća tijekom cjeloživotnog učenja

Gradi nadogradivu infrastrukturu (Build infinite infrastructure)

  • primjena e-learninga
  • primjena m-learninga (učenje putem mobilnih uređaja)

Kombiniraj različite dijelove (mix it up)

  • integracija različitih nastavnih sadržaja

Podržavaj standarde (support standards)

  • e-learning tečajevi upisuju se u radnu knjižicu, te se
  • tečajevi se boduju ECTS bodovima
  • za svaki završeni program e-učenja dodjeliti određeni broj bodova koji u konačnom zbroju omogućuju stjecanje određenog formalnog obrazovanja - npr. magisterij i sl.

Gradi modularno (Make it modular)

  • konstruktivistička nastava (LO, learning object)

Izaberi suradnika (pick a partner).

TIM instrukcijskog dizajna bi nadzirao adekvatnu primjenu e-learninga:

  • Instrukcijski dizajner (manager)
  • stručnjak za neko područje (npr.profesor predmetne nastave)
  • stručnjak za izradu obrazovnih medija (npr.course designer)
  • stručnjak za tehničku podršku (npr.administrator mreže i servera, možda možemo računati na support Carneta?)
  • predstavnici korisnika (u našem slučaju učenici, studenti, polaznici)
  • stručnjak za nadzor kakvoće (vanjski suradnik)
  • mentor i stručnjak za evaluaciju (npr.drugi profesor predmetne nastave)

Koristi materinji jezik (go native)

  • ujednačenost sadržaja i komunikacije

Poučavaj nastavnike (teach the teacher)

  • nacrt zakona o vrednovanju i satnici on-line nastavnika
  • uvjet za polaganje državnog ispita za sve nove nastavnike - korištenje e-učenja

Investiraj dugoročno. (Invest in life-long learning)

  • priznavanje neformalnog znanja
  • priznavanja položenih online tečajeva
  • pohađanje programe iz e-učenja u sklopu profesionalnog usavršavanja za sve nastavnike
  • u sustav napredovanja ugraditi kriterije vezane uz e-učenje

IZGRADNJA TIMA (podjela po funkcijama kroz načela instrukcijskog dizajna)

Predlažem da se podijelimo u vladi kroz načela instrukcijskog dizajna, koja u našem slučaju mogu biti malo modificirana. Taj tim bi nadzirao adekvatnu primjenu e-learninga:


  • Instrukcijski dizajner (manager) - glavni i odgovoran za sve dobro i loše :)
  • stručnjak za neko područje (npr.profesor predmetne nastave, u našem slučaju zadužen za specifična zaduženja - npr. proučavanje zakona, lobiranja, glasnogovornik ...)
  • stručnjak za izradu obrazovnih medija (npr.course designer, izrada sadržaja u wikiju, blogova, interaktivnih materijala ...) - Iva
  • stručnjak za tehničku podršku (npr.administrator mreže i servera, u našem slučaju možemo računati na support Carneta?)
  • predstavnici korisnika (u našem slučaju polaznici, zapravo predstavnici djelatnika obrazovanja, od kojih očekujemo sudjelovanje u našim razgovorima)
  • stručnjak za nadzor kakvoće (vanjski suradnik - djelatnik obrazovanja (predlažem kolegu Antu), u našem slučaju nadzor i korekcija informacija koje radi vlada)
  • mentor i stručnjak za evaluaciju (npr.drugi profesor predmetne nastave, u našem slučaju djelatnik obrazovanja, predlažem kolege Eriku (tutoring) i Fredija (course design))

Naravno, dobrodošlo je pošto nas ima dosta, da na nekim zaduženjima bude i više kolega.

Ugodan dan. :)


Iva



Lijep pozdrav Iva,

lijepo si to posložila po dijelovima. Mogli bi na tvoje već postojeće natuknice nadograđivati, s tim da ih možda podebljamo da se vidi što je novo u tom dijelu.

Slažete se!

Vesna


Dogovoreno,

nadam se da ćemo to odlično odraditi.

LP, Iva

PORUKA OD TUTORICA:

za vladine djelatnike: iako ste lijepo uobličili glavne dijelove vaše strategije, pokušajte biti konkretniji. Što će konkretno nastavnici na terenu moći napraviti nakon što vaši strateški ciljevi budu implementirani? ”

U raspravi djelatnika iz obrazovanja naišla sam na odlične prijedloge koje bismo mogli iskoristiti:

  • Pravilnik o normi - priznavanje e-learninga u normu nastavnika te izjednačavanje online nastave s klasičnom nastavom ( neposredni odgojno-obrazovni rad + pripreme ) - Poučavaj nastavnike
  • e-learning stručnjak kao novo zanimanje, te odobravanje tog novog radnog mjesta u svim obrazovnim ustanovama - Investiraj dugoročno
  • obavezno formiranje Vijeća za e-learning po školama i obrazovnim ustanovama ( ravnatelj, informatičar, administrator imenika, administrator resursa, bar 1 učitelj predmetne nastave, bar jedan učitelj razredne nastave, predstavnik vijeća roditelja, predstavnik vijeća učenika ); vijeće odlučuje o e-learning projektima na prijedlog nastavnika i ostalih članova - Izaberi suradnika
  • nastaviti s opremanjem obrazovnih ustanova - Investiraj dugoročno
  • omogućiti učenicima popust pri kupnji računala - Investiraj dugoročno
  • računalnom opremom dodatno nagradaiti one koji promiču e-learning -Investiraj dugoročno
  • nastaviti s ECDL-om i ubrzati ga ( rok dovršetka projekta maksimalno 3 godine ) -Poučavaj nastavnike
  • uvesti obvezu polaganja online tečajeva nastavnicima kao oblik stručnog usavršavanja te to nagraditi bodovima za napredovanje - Investiraj dugoročno

Mislite li da bi ovo malo konkretiziralo našu strategiju?

Vlatka


Super Vlatka. :)

Ako se slažete, možemo odmah to staviti pod kategoriju našeg taba članak.

LP, Iva


PRIJEDLOG OD STRANE NASTAVNIKA (PRVI KONTAKT) :)

Pozdrav "vladi" iz "baze",

Tako radi vladin tim za e-learning. Ja kao djelatnik iz obrazovanja već vidim zadovoljstvo kod većine naših učenika, a i doborg broj naših nastavnika ukoliko ovi prijedlozi nađu mjesto u strategiji.

Međutim, kad bi ovaj dokument čitali u školama pitali bi se koji su krajnji rokovi ostvarenja navedenih aktivnosti, da li se izjednačavaju sve razine obrazovnih institucija, obzirom da su osnovne škole u jakom zaostatku za ostalima, pa treže malo veće prioritete, planira li vlada nekakve krovne e-learning centre, šta je s rokovima za prilagodbu (pod)zakonskih akata i pravilnike (vrsta i stupanj stručne spreme, zaduženju/normi, o radu,...) i čime to vlada može obraniti. Kazat će i drugi ministri da i njima treba popriličan iznos proračuna za njihove planove. A možda se sredstva mogu priskrbiti i iz drugih izvora, pa će ostali biti mirniji.

Prijedlog:

Iako se vidi i cilj, i vizija i misija vlade, dobro bi bilo navesti je u strategiji (još za to imamo vremena).

Evo, za prvi kontakt dovoljno. Samo naprijed!

Ante


Pozdrav Ante,

odlično što ste posjetili našu diskusiju. :) Vlada je oformila agenciju AZEL-u (Agenciju za e-learning). Agencija djeluje na državnoj razini, s naglaskom na ogranke po županijama. Definirali smo misiju i viziju koja je još u fazi potpunog definiranja. Rokovi za prilagodbu i izglasavanje zakonske regulative bit će do rujna 2009., nakon čega krećemo s primjenom u punom značenju. Ukoliko država neće moći podržati sve naše zahtjeve, ne brinemo, računamo na predpristupne fondove europske unije, tempus projekte i mogućnosti lobiranja.

Iva


Pozdrav svima!

Najprije moja isprika zbog nesudjelovanja u raspravi nekoliko dana. Naime, sudjelovala sam na jednoj drugoj e-learning edukaciji. Vidim da puno toga već napravljeno na našoj strani, a i na strani djelatnika u obrazovanju.

Čitajući malo prijedloge djelatnika iz obrazovanja osvrnula bih se na prijedlog osnivanja tima za nadzor provođenja e-learninga. Možda ne bi bilo loše organizirati nekakvu agenciju na državnoj razini koja će se baviti time(nešto slično AZOO, ali puno bolje organiziranoj).

Agencija bi trebala imati podružnice u svakoj županiji i zapošljavala bi djelatnike koji bi bili aktivni na terenu, zaduženi za organizaciju edukacije u školama, pomoć u radu i sam nadzor (savjetnici za e-learning). Zaposlenici Agencije bi obvezno trebali imati certifikat ELA-e.

Što vi mislite o tome?

Dragica


Pozdrav svima,

odlična je ideja za agenciju, možemo ju nazvati AZELA (Agencija za e-learning) :)

  • osnivanje agencije za nadzor i provođenje e-learninga u okviru države AZELA (Agencija za e-learning)

Nadogradila sam članak s našom misijom, vizijom i podatkom o agenciji, pa ga slobodno nadopunite, mijenjajte, brišite... nek krene izvrstan brainstorming ... :)

Iva

Strateški akcijski plan uvođenja e-learninga u Nacionalni obrazovni sustav

Drage kolege u službi vlade! Naše mentorice su nam dale sljedeću zadaću: "Diskusija treba završiti tako da vladini službenici i djelatnici iz obrazovanja zajedno pripreme draft akcijskog strateškog plana uvođenja e-learninga u nacionalni obrazovni sustav. Akcijski plan ćete raditi i objaviti na wikiju." U našem članku neke su stvari otišle u krivom smjeru. S obzirom da imam neka iskustva u managamentu (tu sam na poslijediplomskom studiju) nikako se ne mogu složiti da misija i vizija budu napisane na ovakav način.

Vizija je označava sliku budućeg stanja, mentalnu sliku moguće i poželjne budućnosti koja je realna. Misija je iskaz onoga čime ćemo se baviti i iskazuje se kroz ova pitanja:

1.Koja je naša svrha?

2.Tko su naši korisnici?

3.Koje su naše mogućnosti?

4. Koji bi trebao biti naš posao u budućnosti?


S obzirom da smo mi vladini službenici u IT ja sam malo razmišljala o svemu što je u najvećem dijelu Iva napisala i napravila sam skicu dokumenta koji trebamo napraviti.

Evo jednog prijedloga strukture dokumenta koji imamo zadaću izraditi. Strateški akcijski plan koji normalno pokriva period od min. dvije, a često više godina je složen dokument s puno analiza, prosudbi i sl. te svakako ne može stati u 500 riječi. Stoga predlažem da za ovu prigodu prikažemo strukturu dokumenta kako ga kao grupa "Vlada" zamišljamo (malo izmasakrirati moj prijedlog) te da uradimo samo neke njegove dijelove. Predlažem, uz konzultaciju kolega iz kluba djelatnika, obraditi i izraditi Cilj(eve) te Analizu okruženja i trenutnog stanja obrazovnog sustava. Ivin rad je jako dobar pregled smjernica i načela pa taj dio dokumenta već imamo (hvala Iva). Ako se slažete, možemo se podijeliti u grupe: Cilj, Analiza okruženja i Analiza obrazovnog sustava, napisati te cjeline, te ih, zajedno s Ivinim radom posložiti u jedan dokument. Možda bi mogli, kroz slijedeće diskusije i radove nastaviti raditi na ostalim dijelovima dokumenta (ako se mentori slože).


Akcijski plan.PNG


Molim za komentare uz lijep pozdrav

Julija

Komentar na Vladin sadržaj dokumenta

Draga Ivo!

Izuzetno cijenim tvoj dosadašnji trud i molim te nemoj se naljutiti na moj komentar. Nikako se ne slažem s točkom 2. jer to nisu prioriteti i strategije već načela na kojima se strategija gradi. Strategija promjena u sustavu obrazovanja i znanosti razrađena je već u dvama dokumentima: Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.-2010. te Znanstvenoj i tehnologijskoj politici RH 2006.- 2010. I jedan i drugi plan oslanjaju se na Lisabonsku strategiju i brojna domaća znanstvena istraživanja kao što su Hrvatska u 21. stoljeću, Deklaracija o znanju, Strateški okvir za razvoj 2006.-2013. itd., a sve ovo kako bi se hrvatski sustav obrazovanja približio razvijenim zemljama i Europskoj uniji što uključuje i razvoj e-learninga u tim strategijama. Stoga mislim da taj dio svakako moramo promijeniti. Što o tome mise ostali članovi Vlade jer vremena je sve manje


Julija


Lijep pozdrav svima!

Moram priznati da sam malo zbunjena preokretom situacije iako mi je potpuno jasno što je Julija htjela naglasiti. Ja ne mogu reći da imam nekog iskustva u managementu (ovo su moji počeci) pa samim tim i nemam dovoljno znanja. Možda neki od nas nemaju dovoljno jasnu sliku što bi vizija i misija trebale biti. Ako se vizija i misija treba iskazati odgovorima na pitanja koja Julija navodi onda ćemo to dodati i uvrstiti u naš dokument.

Ukoliko prihvatimo ovakvu strukturu dokumenta koju Julija predlaže i razradimo cilj(eve) te analizu okruženja i trenutnog stanja obrazovnog sustava smatram da bismo trebali u svakom slučaju uvrstiti ono što smo dosad napisali (najvećim dijelom Iva).

Ako nismo dobro iskazali ciljeve, već su to načela i smjernice možda bismo trebali ta načela i smjernice preoblikovati tako da ih iskažemo kao ciljeve. Onda bi nam preostale ove dvije analize. Ali mislim da ćemo premašiti broj riječi. Koliko je uopće važan broj riječi?

Dragica


DA LI SU ŠKOLE TEHNIČKI SPREMNE ZA UVOĐENJE E-LEARNINGA?

Poštovani,

Osvrnuo bih se na tvrdnje kolegica Vlatke i Nevenke koje su na samom početku ustvrdile da je opremljenost škole računalnom opremom zadovoljavajuća i da je to moment koji ne bismo trebali dirati. Moram nažalost napomenuti da ne treba a priori misliti da su hrvatske škole zadovoljavajuće opremljene informatičkom opemom i time spremne za uvođenje e-learninga. Nažalost moje iskustvo koje donosim iz škola u kojima ja radim je potpuno suprotno iskustvu koje imaju kolegice. Dapače, stanje je negdje dobro, a negdje i alarmantno loše.


Koliko sam shvatio iz uputa naših tutorica, mi ovdje polazimo od pretpostavke da smo mi idealna vlada (tj. vlada koja ima na raspolaganju gotovo neograničena financijska sredstva te se mora pozabaviti samo problematikom izrade plana uvođenja e-learninga u školstvo. No, ako sam dobro razumio - ne bismo trebali poći od pretpostavke da je stanje u školstvu također idealno kao što smo mi idealna vlada!


Smatram da mi kao vlada koja se zalaže za uvođenje e-learninga moramo misliti i na takve slučajeve ukoliko uopće želimo imati uspjeha u uvođenju e-learninga u škole. Ja se bojim da je u stvarnosti (izvan Grada Zagreba) preko 50% hrvatskih škola neadekvatno opremljeno. Samo, njihov glas se ovdje ne čuje dovoljno glasno, jer njihovi nastavnici nisu uspjeli zajedno sa nama doći na e-learning management. To im je bila zadnja briga, jer znaju da nemaju ni osnovnu opremu na kojoj bi stečeno znanje mogli i iskoristiti, pa se nisu ni potrudili javiti, a možda bez računala nisu ni znali za akademiju. Vjerujte mi da je moje radno iskustvo do sada bilo drukčije i da nisam imao sreće raditi u opremljenim školama. Dapače, suprotno od toga.

Uvođenje zakonskog minimuma

U analizi stanja u školama mislim da bi bilo pogrešno zanemariti stanje u opremljenosti škola informatičkom opremom. Mislim da bismo taj problem trebali razmatrati jednako ozbiljno kao i obrazovanje nastavnika, a evo i nekoliko prijedloga na koji bi način to mogli napraviti:

Obrazloženje: Zasad su zakonskim okvirima predviđeni Pedagoški standardi, Standardi za opremanje knjižnica itd. Međutim ti su standardi (barem za knjižnice) neobavezujući.

Osim Standarda trebamo propisati i zakonski minimum koji osnivači obrazovnih ustanova (a to su općine i županije) trebaju ispuniti. Smatram da se već dugo godina radi propust baš u tome što nije propisan nekakav zakonski minimum u opremi, da bi škola uopće mogla funkcionirati. Naravno, ako su općine i županije siromašne, treba im pomoći u nabavci opreme, no to uglavnom nije problem, problem je u tome što nisu svi osnivači obrazovnih institucija "prosvijetljeni vladari" i ukoliko im se ne propiše zakonska obaveza ulaganja u školstvo, te sankcije u slučaju da to ne poštuju - nećemo ništa postići... Nitko ih ne obavezuje da nabave školi računalo (osim za nastavu informatike) a naravno da im nikad neće ni pasti na pamet da bi računalo svejedno trebalo nabaviti.

Sustav financiranje projekata

Da se naša sredstva i napori ne bi uzaludno raspršili, smatram da bismo trebali iznaći neku formulu po kojoj bismo nagrađivali napore i nastojanja zainteresiranih nastavnika, stručnih suradnika i škola kao institucija - ukratko trebali bismo ponuditi mogućnost da barem u prijelaznom periodu dok ne završimo sa obrazovanjem nastavnika za primjenu e-learninga već pomognemo u nabavci opreme koja im nedostaje onima koji ulažu napore u uvođenju e-learninga u nastavu.

Umjesto da podijelimo svima po jedno računalo koje će tko zna na koji način biti podijeljeno u svakoj školi bolje dati 3 računala školama koje rade na uvođenju e-learninga ako pokažu da koriste ili se ozbiljno pripremaju početi s upotrebom LMSa, Moodlea, CMSa, te ako već i same potiču nastavnike na upotrebu e-learninga.(kao što je recimo računalo za knjižnicu koje je financirao MZOŠ u mojoj školi 2 godine prije nego su zaposlili knjižničara završilo u računovodstvu - mislim bilo bi glupo da su ga stavili u spremište da čeka da dobe knjižničara, bolje da se koristi)..

Školska knjižnica - važna uloga u uvođenju e-learninga

Podsjetio bih sve cijenjene kolege iz vlade na ulogu školske knjižnice u obrazovnom sustavu. Školska knjižnica odavno je prerasla svoju ulogu mjesta koje isključivo koristi za skladištenje i izdavanje knjiga, nastavnih materijala i multimedije. Od početka 80-ih godina u Hrvatskoj se započelo sa transformacijom školskih knjižnica na način da knjižnica postaje bibliotečno-multimedijski centar škole. U značajnom broju škola knjižnica i vrši tu svoju ulogu, iako je to uglavnom ovisilo o razumijevanju ravnatelja i njegovim managerskim sposobnostima te dakako o stupnju obrazovanja pojedinog knjižničara.

Velik broj školskih knjižničara je pripreman za sustav permanentnog obrazovanja i spreman je na uvođenje e-learninga u škole. Školski knjižničari već punih pet godina imaju respozitorij tekstova i radova. U manjim sredinama školske knjižnice ponekad su tehnički i najopremljenije, često je puno jednostavnije opremiti knjižnicu potrebnom opremam nego osigurati tu istu opremu za svaki razred u školi. Školska knjižnica sukladno vlastitom poslanju u školi i jest predviđena kao mjesto na koje nastavnici mogu doći sa svojim razredom i koristiti se opremom potrebnom za izvedbu sata uz pomoć računala.

Također školska knjižnica je mjesto koje je pogodno i za obrazovanje nastavnika, to je ono mjesto u školi koje je oduvijek služilo u izradi i prikupljanju nastavnog materijala - jedina razlika je što se sada radi o digitaliziranim nastavnim jedinicama. Programi za školske knjižnice koji koriste za inventarizaciju knjižnog fonda, već prije 6 godina uveli su opciju popisivanja pdf dokumenata, web stranica i sl. Te se digitalne jedinice u bazi podataka nimalo ne razlikuju od knjiga koje fizički stoje na policama. Baze podataka knjižnica su uglavnom pretražive online. Knjižničari su već prije nekoliko godina intenzivno i pripremani za prikupljanje digitalnog i elektronskog materijala. Istina je da se to u praksi ne koristi koliko bi se moglo. Ali svakako bilo bi pogreška zanemariti već postojeće resurse. Evo i konkretnog primjera koji možete pogledati:

To je www.knjiznicari.hr mjesto suradnje školskih knjižničara (wiki sustav) koje već dugo godina radi na projektu razmjene znanja i iskustava, na pripremi materijala za e-learning, nastavnih materijala i sl.

Školski knjižničar u radnu grupu za uvođenje e-learninga

Školskom knjižničaru je mjesto uz informatičara u grupi za uvođenje e-learninga. Knjižničar će ionako u uvođenju e-learninga u škole imati ulogu "sakupljača" elektronskih dokumenata koje ćemo koristiti u nastavi.

Samo da spomenem još jedan kuriozitet: Standard (važeći) predviđa da bi računalo u školskoj knjižnici trebalo biti snažnije od računala koje ima informatičar. Nažalost jedno je teorija drugo je praksa. Ja sam do sad upoznao samo jednog ravnatelja koji to nije smatrao glupošću. U praksi, u mojim knjižnicama imam računalo koje jedva da radi. Več dvije godine koristim svoj privatni notebook, jer sa standardnom opremom koju sam dobio ne bi ništa od onoga što sam do sad napravio bilo moguće realizirati.



Sikhy (petak, 6.3. u 23:45 CET)


Kolega Silvije,

Zato i radimo strategiju. I u pravu si i ovaj prijedlog mora ući u strategiju. Svakako.

Ante


Hvala kolega, pripremam se za polaganje razredbenog na poslijediplomskom i malo sam u stisci s vremenom i žao mi je što se tek sad uključujem, ali evo baš iznosim svoj prijedlog... :)

Sikhy

Osobni alati